Čazma je grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i jedan od najstarijih hrvatskih gradova, od Zagreba udaljena oko 60 km. U 36 naselja živi nešto više od 8000 stanovnika. Kroz burnu prošlost Čazma se izgradila u regionalno središte sjevernog dijela Moslavine, s bogatim privrednim, kulturnim, gospodarskim i turističkim potencijalima.

Smatra se da je osnovana 1226. godine kada je biskup Stjepan II. Babonić osnovao župu iako se Čazma spominje kao posjed zagrebačkog biskupa u Felicijanovoj ispravi o osnutku Zagrebačke biskupije još 1094. godine. 1101. godine ugarski kralj Koloman sklopio je s hrvatskim velikašima ugovor na Dravi po kojem Hrvati biraju Kolomana za svog kralja, Hrvatska ostaje slobodna zemlja i samo je preko kralja povezana s Ugarskom. Kralj Koloman obavlja kraljevsku vlast u Hrvatskoj i to dvjema cestama koje se po njemu dugo zovu Kolomanove. Prva cesta vodi preko Drave, Križevaca, Vrbovca i Zagreba prema Rijeci, a druga od Koprivnice, preko Jagnjetovca, Rovišća, Čazme, Siska i Topuskog do Knina i Splita.Ova je čazmanska cesta važnija, jer bolje povezuje sjevernu i južnu Hrvatsku. Zagrebački biskup Stjepan II. (1227.-1247.) na mjestu današnje Čazme, osnovao je novo naselje koje je nazvao Nova Čazma. Biskup Stjepan II. vrlo je brzo shvatio da je Čazma prirodni centar Zagrebačke biskupije i da je stoga lakše upravljati biskupijom iz Čazme. Radi uprave biskupije i posjeda sagradio je u Novoj Čazmi biskupski dvor, koji je kasnije postao tvrđava za obranu od Turaka. 1232. godine biskup Stjepan II. uredio je u Novoj Čazmi zborni kaptol. Dokaz je povelja biskupa Stjepana II koja je postala statut ili zakon za život i djelovanje čazmanskog kaptola. Kaptol je opstao do 1537. godine, a sasvim ga uništava Malkoč-beg 7 godina nakon što su Turci zauzeli Čazmu. 1552. godine Čazma pada pod tursku vlast, koja je potrajala do 1606. godine. Za njihove je vlasti Čazma bila središtem istoimenog sandžaka. Nakon oslobođenja, hrvatski plemenitaš Toma Erdödy je obnovio biskupski kaštel u Čazmi.

Postojanje naselja na prostoru današnjeg grada dokazuju nalazišta od ranog brončanog do mlađeg željeznog doba. Činjenica da su od 13. do sredine 16. st. svi biskupi zagrebački više boravili u Čazmi nego u Zagrebu, pomogla je izvanrednoj arhitektonskoj izgrađenosti grada. Župna crkva sv. Marije Magdalene najprepoznatljiviji je kulturni spomenik.

U čazmanskom dijelu Moslavine se ima što vidjeti, Moslavačka tradicijska kuća u Gornjem Mikloušu, mlin-vodenica u Vučanima, srednjovjekovna utvrda u Čazmi – Gradina. Kulturnu baštinu Čazme i Moslavine obogaćuju galerije akademskih slikara Antona Cetina i autora animiranih filmova Aleksandra Marksa, jednog od osnivača Zagrebačke škole crtanog filma i privatna galerija Matešin u Bojani. U ožujku se održava Supermaraton od Zagreba do Čazme, najduža cestovna utrka u Hrvatskoj, u isto vrijeme izložba vina međunarodnog karaktera „Čazmanski vinokap“, „Zapovijed pod lipom“ u Gornjem Mikloušu, manifestacija tradicijske kulture svake druge nedjelje u srpnju, nadaleko poznata „Božićna priča“ na imanju obitelji Salaj u Grabovnici. Biciklističke rute oko Čazmanskog kaptola duge su oko 36 kilometara. Na brdima oko Čazme vrijedni ljudi uzgajaju vinovu lozu i rade odlična vina. Nezaobilazan je lov i sportski ribolov na rijeci Česmi i zaobalnim vodama. Posljednjih godina prisutno je i sportsko-rekreativno jahanje i mogućnost za rekreativni turizam, odnosno team building.